Osnovna škola Darda

Tekst i fotografije: NATAŠA MUMLEK

Dokaz da je projekt Kreativni učenici, sutrašnji poduzetnici (Creative Learners, Tomorrow'sEntrepreneurs) u cijelosti uspio, bio je i susret učenika i učitelja u bugarskome Topolovgradu, od 4. do 8. ožujka 2019. Ponovo izvrsna razmjena ideja i radionica učenika i učitelja Osnovne škole Darda s domaćinima, Bugarima, te Kataloncima (Alcarras) i Latvijcima (Vainode). Slijedi putopisno izvješće.

1. Erasmus dan: Što se nosi na blagdan Babe Marte

Susret s dragim prijateljima iz Latvije, Španjolske i Bugarske popraćen je blagim vriskovima oduševljenja i zagrljajima. Divna pozitivna energija lebdi svuda iznad nas. Susret različitih jezika, kultura i nacionalnosti, a svi se razumijemo i svi se volimo. Predivno.

Prije nego smo se okrenuli i snašli, naši nam domaćini stavljaju oko lijeve ruke narukvice crvenobijele boje. Prvo što nam pada na pamet – narukvice prijateljstva. Slijedilo je ukrašavanje revera na našim jaknama i to izričito s lijeve strane, malenim vunenim lutkicama bijele i crvene boje. Zbunjeno se pogledavamo i tražimo objašnjenje koje ubrzo i dobivamo.

U vrijeme kada smo stigli, u Bugarskoj se obilježava blagdan Babe Marte. Narukvice se dijele za ljubav, pamet i sreću, baš kao i lutkice na reverima, koje nazivaju i Martenice. I narukvica i lutkica nose se sve do trenutka kad se ugleda prva lastavicaili roda.

Tijekom narednih dana zamijetit ćemo da im je taj blagdan vrlo važan, a vjerovanje u njega duboko ukorijenjeno u duh toga krasnoga, gostoljubivoga i toploga naroda. Nema profesije, muške ili ženske osobe, mlađe ili starije, koja nije ponosnije okićena narukvicama i Martenicama.

Prvi dan našeg Erasmus+ projekta predviđen je za obilazak glavnoga grada. Sofija je drugi grad po starosti u Europi, smješten u srcu Balkana. Njezina povijest datira u vrlo daleku prošlost, čak u 8. st. pr. Krista. No, šetajući se prijestolnicom Bugarske, nećete imati osjećaj da je grad toliko star. Svaka građevina podsjetit će vas na nedaleku prošlost, na početak 20. st., kada je grad ponovno izgrađen, nakon što je bio potpuno spaljen. Smješten je podno planine Vitoše, na čijim je vrhovima prisutan bijeli pokrivačkoji krije vrlo mondeno skijalište.

Pri obilasku grada možete se susresti s četirima religijama, koje imaju svoje religijske oaze - pravoslavnom, islamskom, židovskom i kršćanskom zajednicom. Bugarska je vrlo usko vezana uz Rusiju, koja ih je oslobodila od Turaka, te se baš za našega prvoga dana boravka u Bugarskoj obilježavao nacionalni blagdan posvećen tome povijesnome događaju. Glavni je grad tada posjetio, osim nas, i ruski premijer Medvedev.

Katedrala sv. Sofije, Sofija

Glavni je nacionalni simbol, koji se nalazi i na grbu, baš kao i mnogobrojni kipovi koje se može vidjeti u obilasku grada na brojnim trgovima i pred brojnim ustanovama, lav, iako je Bugarska zemlja u kojoj nema lavova. Jedna od legendi kaže da su na samome ulazu u Sofiju, gdje se danas nalazi Most lavova, došla četiri križara upozoriti stanovništvo da će doći Turci i spaliti grad. Kako ih nisu shvatili ozbiljno i nisu ništa poduzeli da spriječe Turke, Sofija je bila do temelja spaljena. Hrabrim su križarima kasnije postavljena četiri lava, u znak njihove hrabrosti, na mjestu gdje se nekada ulazilo u grad.

Most lavova, Sofija

Cijeli grad odiše velebnim građevinama iz doba komunizma. Gusto su načičkane jedna do druge, tvoreći na svakome koraku manji trg. Šetali smo ispred zgrada bivšega i sadašnjega parlamenta, rezidencije bugarskoga predsjednika, zgrade ministarstava (jedinstvene zgrade, u kojoj su im smještena sva ministarstva), veleučilišta, narodnoga kazališta i Nacionalnoga muzeja prirodoslovlja Bugarske. Potonji je muzej državna institucija Bugarske akademije znanosti. Bavi se stvaranjem i očuvanjem znanstvenih zbirki iz prirode Bugarske i svijeta. Glavni prioriteti uključuju proučavanje raznolikosti, zaštite okoliša i evolucije. Muzej ima najveću izložbu životinja, biljaka i minerala na Balkanskome poluotoku, prikazanu na četirima katovima.

rezidencija predsjednika Bugarske, Sofija

Zadivljeni Sofijom, svoje dojmove puštamo da se stalože i poslože u svaki kutak našega pamćenja. Krećemo put Topolovgrada, grada naših domaćina. Pred nama je vožnja od četiri sata. Uživamo promatrajući krajolik predivne brdovite zemlje. Po dolasku, smještamo se u obitelji i odlazimo na odmor.

2. Erasmus dan: Školske aktivnosti i posjet gradonačelniku

Dolazimo u školu i kroz kratak obilazak upoznajemo rad Srednje škole dr. Petra Berona. Naziv nosi po autoru prve bugarske početnice. Polaze ju učenici od 5. do 12. razreda, a broji oko 400 učenika. Nastava se odvija u jednoj smjeni, od 8.00 do 13.00, odnosno 14.00 sati, ovisno o rasporedu i uzrastu učenika. Školski sat traje 40 minuta, a odmori su istovjetni našima, mali od 5 i veliki od 15 minuta. Zastupljeni su gotovo isti predmeti koje imamo i u svojim školama. Još uvijek se koriste papirnatim imenicima i dnevnicima te se pripremaju za što skoriju upotrebu e dnevnika. Škola sudjeluje u mnogim Erasmus projektima i vidljiva je velika angažiranost učitelja i učenika u njihovoj realizaciji.

Dočekali su nas ceremonijom dobrodošlice - prema bugarskim običajima, počastili su nas kruhom i priredbom, kojom su pokazali i dašak svoje bogate folklorne prošlosti.

ceremonija dobrodošlice, Srednja škola dr. Petar Beron, Topolovgrad

Projektne aktivnosti i zadatke započela je zemlja domaćin. Trebali smo prikazati neki tradicijski običaj vezan za svoju zemlju. Domaćini su nam prikazali nekoliko svojih, poput praznika Babe Marte, Uskrsa, Dana pobjede nad Otomanskim Carstvom, Nestinarstva – plesa na vatri, Dana slavenske pismenosti i, naposlijetku, simbola Bugarske,kojim se jako ponose - cvijeta ruže. Nakon slikokaza kojim su nas upoznali s djelićem svoje bogate povijesti i običaja, koji su se razvijali i ukorijenili u njihov život tijekom stoljeća, učenici su zaigrali Kahoot kviz i provjerili svoje znanje.

Uslijedila je kreativna radionica. Izrađivali smo Martenice u bijeloj i crvenoj boji, ali, prema vjerovanju, ne za sebe, već smo si ih međusobno poklanjali. Za sreću, ljubav, zdravlje i pamet.

izrada Martenica za sreću, zdravlje i pamet

U poslijepodnevnim satima šetali smo gradom i posjetili gradonačelnika. Topolovgrad je smješten u blizini bugarsko-turske granice. Nalazi se u podnožju planine Sakar, u provinciji Haskovo. Ondje živi oko 5600 stanovnika. Do početka 20. stoljeća, većinsko su stanovništvo činili Grci. Povijest seže u daleko antičko doba, o čemu svjedoče pronalasci dolmena (kamenih grobnica) iz vremena Tračana.

3. Erasmus dan: U Haskovu najveći kip Djevice Marije u svijetu

Treći dan projekta bio je predviđen je za obilazak grada Haskovo, administrativnoga središta istoimene provincije, smještene u podnožju Rodopskoga gorja. Guverner nas je vrlo srdačno primio i upoznao nas ukratko s poviješću pokrajine. Doimao se mladim, perspektivnim čovjekom, koji podupire brojne Erasmus projekte i potiče mlade da se školuju i ulažu u svoje znanje, smatrajući kako je znanje njihova budućnost i ključ uspjeha, njihovo najveće bogatstvo.

Šetnjom kroz grad nailazimo na drveće okićeno Martenicama. Prema narodnome vjerovanju, narukvica se nosi sve dok se ne ugleda prva roda ili lastavica. Nakon toga, skida se s ruke i postavlja na mlado prolistalo ili procvjetalo drvo, kako bi mu podarila plodnost.

središte Haskova ukrašeno Martenicama, Haskovo

Pred nama je bio dan ispunjen obilascima predivnih znamenitosti i upoznavanja prošlosti i sadašnjosti domaćina.Najveći kip u svijetu posvećen Djevici Mariji s djetetom Isusom u rukama stoji na brdu Yamacha u Haskovu. Jedan je od simbola grada. Visok je 14 metara i smješten na temeljima dubokima 17 metara, zbog čega je uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda. Vidljiv je s bilo kojega položaja u gradu. Inače, grad je bogat kulturnim događanjima. Posebice su ponosni na festival poezije i proze „Južno proljeće“.

Panoramski pogled na grad i kip Djevice Marije, Haskovo

U blizini sela Aleksandrovo, koje se nalazi u području Haskovo, pronađena je tračka grobnica Aleksandrovo. Svjedoči da su na tome prostoru oko 4.st. pr.n.e. živjeli Tračani. Dobroočuvane freske pokazuju način života, rituala i običaja tračanskoga naroda. U muzeju se nalazi replika pronađene grobnice i mnoštvo zlatnih predmeta iz okolnih arheoloških nalazišta. Brojne narukvice, ogrlice i vrčevi smatraju se najstarijim obrađenim zlatnim predmetima.

replika tračke grobnice Aleksandrovo i njena unutrašnjost, područje Haskova

Kraj se može podičiti i mnoštvom vinogorja. U njima, zbog vrlo povoljnoga položaja, dobre drenaže i mnogo sunčanih dana, uspijeva vrlo kvalitetno i u svijetu poznato bugarsko vino.

4. Erasmus dan: Popularizacija znanosti i disco večer

Dan je započeo nastavom kemije i biologije, koju su održali učenici. Znanost su predstavili zanimljivom i zabavnom. Nizom eksperimenata i kreativnim radionicama, demonstrirali su nam nastanak lava lampi, nevidljivih pisama,nastanak koktela i „duhova“ te kako od kockica sastaviti model ljudskih organa.

Mi smo, pak, predstavili običaj naših Petaračkih buša, a Latvija svoje Ivanjske krijesove, kojima slave ljetni solsticij te tradicijska jela, uglavnom sastavljena od pšenice, ječma, kupusa, luka, krumpira i jaja.Španjolski su učenici svoju zemlju predstavili kroz tradicijska jela, koja čine tortilje, tapasi,Crema Catalana, razne paelle, curros i dr. Odigran je i Kahoot kviz, kojim se na zabavan način učilo i natjecalo u znanju novih spoznaja.

predstavljanje tradicijskog običaja BUŠE

Drugi projektni zadatak bio nam je predstavljanje matematike na kreativan i zabavan način.Naš se tim predstavio zadatkom iz geometrije. Vidjelo se da geometrija može biti zanimljiva i kreativna, ako u iglu uvučemo konac, primijenimo znanje množenja brojem 2 i počnemo šivati.Latvijci su se predstavili zadatkom u kojem smo, timskim radom, izrađivali sheme za izradu papirnate loptice.Španjolski tim nas je na zabavan način smjestio u neku odeuropskih zemalja. Koristeći preračunavanje udaljenosti, šestar i crtanje kružnica,moralismo pronaći iz koje zemlje trebamo pronaći izlaz. Domaćini su izabrali zadatak kojim smo, kombinirajući apoene kovanica, trebali postići određeni zbroj. Smijeh i neprestannatjecateljski duh najboljim su svjedokom zanimljivosti zadataka.

I matematika može biti zabavna!

Večer je bila začinjena dobrom glazbom, plesom i igrom, koja je bila iznenađenjem, a nasmijala je sve nazočne do suza.

5. Erasmus dan: Degustacija nacionalnoga jela i pića i opraštanje

Jutro je započelo ravnateljičinim predavanjem Kako biti dobar vođa. Započela je igrom u kojoj su učenici na leđima imali natpis nekoga svjetski poznatoga vođe. Postavljali su pitanja o „sebi“, kako bi u što kraćem vremenu dali rješenje. Učenici su vrlo lako izdvojili vještine i osobine koje bi dobar vođa trebao imati. Isticali su kako je iskrenost, suosjećajnost, kreativnost, razumijevanje drugih, samouvjerenost, poštenje i odgovornost u samome vrhu kvaliteta koje očekuju. Smatraju kako je egoističnost osobina koju vođa ne bi trebao posjedovati. Na kraju smo,za uspomenu na te predivne dane, nova prijateljstva i trenutke koje smo proveli zajedno, jedno drugome napisali kratke poruke, naglašavajući jednu osobinu koju vežemo uz određenu osobu.

Tijekom dana provedenih u školi, svakodnevno su iz staklenih vitrina koje krase školske hodnike naše divljenje izazivale skulpture izrađene origami tehnikom. Vrlo smo brzo uvidjeli da im je ovladavanje tom tehnikom vrlo važno, čak u toj mjeri da sudjeluju na državnim natjecanjima. Škola se može pohvaliti učenicama koje su osvojile 1. i 2. mjesto na jednome takvome natjecanju ove školske godine. Na kreativnoj radionici upoznali su nas s origami tehnikom. Prikazali su nam, također, i radionice decoupage tehnika te quillinga, tehnike savijanja papira.

1. mjesto na državnom natjecanju u izradi maketa origami tehnikom.

Na kraju, domaćini su se pohvalili jogurtom, jednim od svojih nacionalnih pića. Posjetili smo malu lokalnu tvornicu jogurta te ga degustirali. Kako jogurt smatraju nacionalnim pićem, tako banicu smatraju nacionalnim jelom. Vrlo je slična bureku.

Dan je nesmiljeno protjecao i bližio se kraj našemu druženju i projektu. Podjela certifikata te zagrljaji i beskrajni razgovori. Trenutci u kojima smo se vrlo teško opraštali jedni od drugih donijeli su najbolju potvrdu - odradili smo dobar projektni zadatak!

U bugarskoj su radionici sudjelovali osmaši Gabriela Šagi, Nika Grgić, Nikol Kremer, Tea Marković, Vanesa Varlam, Ema Martinčević, Marko Levnaić iVedran Škiljević,u pratnji Melite Martinčević, Belinde Kovačević, Nataše Mumlek i glavne koordinatorice projekta Nataše Mesić Muharemi.