Svjetski tjedan svemira međunarodna je proslava znanosti i tehnologije koja se diljem svijeta obilježava svake godine od 4. do 10. listopada. Ove je godine tema Svemir i klimatske promjene.
Tema slavi transformativni utjecaj svemirske tehnologije u našoj stalnoj borbi protiv klimatskih promjena, naglašavajući proaktivnu ulogu istraživanja svemira u poboljšanju našeg razumijevanja i upravljanja klimom na Zemlji. Ovaj značajan tjedan proslave svemira naglasit će ključnu ulogu satelita i svemirske tehnologije u praćenju promjena u okolišu i formuliranju strategija za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena.
Predavanje o svemiru, Sunčevom sustavu i klimatskim promjenama za učenike 5. razreda održala je knjižničarka Nataša Mesić Muharemi te su učenici promišljali kako oni mogu doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena.
Zimsko nebo
Tijekom Svjetskog tjedna svemira, učenici osmih razreda su s učiteljem geografije Goranom Ledenčanom proučavali i izrađivali zimsko nebo. Na uvodnom satu pogledali su video o Teoriji velikog praska, Mliječnoj stazi, Sunčevom sustavu i zviježđima. Saznali su u okviru predavanja učitelja geografije Gorana Ledenčana savjete za kvalitetnije promatranje zviježđa zbog sve više raširenog svjetlosnog onečišćenja. Potom su pomoću štapića za uši, boja i ljepila izrađivali i sastavljali zviježđa koja se mogu vidjeti na nebu tijekom zimskih mjeseci. Tako su saznali kako su imena i oblici zviježđa povezani s različitim mitologijama. Saznali su kako je zviježđe Kasiopeje u cik-cak obliku. Rimljani su vjerovali kako Kasiopeja ne nebu visi naglavačke za kaznu zbog razmetanja svojom ljepotom. Odlučili su na kraju i sami pogledati u nebo i vidjeti zvijezde koje sjaje tijekom zimskih mjeseci.
Je li konzumacija mesa stvarno pogubna za klimu?
Ovim pitanjem bavili su se kemičari naše škole: Patrik Šandor Horvat, Hrvoje Barišić i Borna Žede s nastavnicom Andrejom Dorić.
Globalna potrošnja mesa znatno je porasla posljednjih desetljeća. Prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), potrošnja po glavi stanovnika gotovo se udvostručila.
Prema FAO-u, stočarstvo je zaslužno za 14,5 posto svih emisija stakleničkih plinova koje je izazvao čovjek. Osim ugljičnog dioksida (CO2), štetni plinovi koji tu nastaju su metan (CH4) i dušikov oksid (N2O). Iako se metan i dušikov oksid zadržavaju u atmosferi mnogo kraće od CO2, njihov je učinak mnogo jači. Smatra se da je metan oko 25 puta pogubniji za klimu od ugljičnog dioksida, a dušikov oksid skoro 300 puta.
Učenici sedmog razreda koji idu na dodatnu nastavu iz kemije su naučili prikazati modelima kuglica i štapića spomenute spojeve koji uzrokuju klimatske promjene te na internetu potražili njihova kemijska i fizikalna svojstva.
Najveći dio štetnih emisija u stočarstvu proizlazi iz proizvodnje hrane za životinje (58 posto) i fermentacije tijekom procesa PROBAVE kod životinja (31 posto). Preživači kao što su goveda, ovce i koze proizvode velike količine metana. Tu su i plinovi koji se oslobađaju prilikom prerade i transporta gnojiva (7 posto) i skladištenja (4 posto). Između ostalog i zbog velike mase životinja, oko 87 posto emisija metana i dušikovog oksida u stočarstvu oslobađa se uzgojem goveda.
Proizvodnja riže također je kriva za emisiju CO2, ali je manje od polovine proizvodnje jednog peradi. Dakle, ako nikako ne jedete meso, možete još više smanjiti svoj osobni CO2 otisak: u svjetskom prosjeku za 1,1 tonu, u Europi za 1,8 tona, a u Sjevernoj Americi za čak 4 tone CO2. Izbjegavanje govedine, janjetine i ovčetine može imati i druge pozitivne efekte na okoliš i klimu – za proizvodnju ovih vrsta mesa potrebno oko 116 puta više zemlje nego, na primjer, za uzgoj riže.
Prema novoj studiji UN-ovog Programa za okoliš (UNEP), stočarstvo koristi 78 posto svih poljoprivrednih površina na svijetu. Prirodna staništa se uništavaju zbog progresivnog širenja oranica i pašnjaka. Upotreba gnojiva i pesticida na ovim područjima dodatno povećava smanjenje bioraznolikosti
Nakon ovih informacija razgovarala sam s učenicima o klimatskim promjenama i biološkoj raznolikosti te ekološkom otisku.
Zaštita klime i što ja tu mogu učiniti?
Kada bi postali vegetarijanci, prosječni Europljanin i stanovnik Sjeverne Amerike mogli bi izbjeći više od četvrtine vlastitih godišnjih emisija stakleničkih plinova. Međutim, ne smijemo zaboraviti da u drugim područjima života emitiramo znatno više stakleničkih plinova i to u mnogo kraćem vremenu: svatko onaj tko prijeđe oko 10.000 kilometara godišnje ili samo jednom leti iz Europe do New Yorka i natrag, već ima više od dvije tone CO2 na svom klimatskom računu. Ako odletite na odmor iz Europe u Aziju ili Južnu Ameriku – to su već 4 tone. Takvim putovanjima Europljani u roku od nekoliko sati šalju u atmosferu istu količinu štetnih plinova koju su uštedjeli nakon dvije godine – bez mesa.
Učenici su olujom ideja napisali što mogu učiniti kako bi se smanjila emisija štetnih plinova. Na papiru je napisano: vožnja biciklom, biti vegetarijanac, koristiti rollon umjesto dezodoransa, koristiti obnovljive izvore energije, STOP fast food, reciklirati otpad, pošumljavati, reciklirati…
Nakon toga na internetu smo potražili zanimljive vegetarijanske recepte.
Andreja Dorić, Goran Ledenčan i Nataša Mesić Muharemi
