2009-01-26 00:00:00

Dan sjećanja na holokaust

Dan sjećanja na holokaust i sprečavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

Ovaj se Dan obilježava diljem Europe, a u najvećem broju europskih zemalja za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja. Na taj dan 1945. Crvena armija oslobodila je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj.

 

 

San...

Kada odrastem i dosegnem dvadesetu

Krenut ću i vidjeti naš divan svijet.

Sjest ću u pticu sa motorom

Poletjeti i vinuti se u nebo, visoko


Letjet ću, ploviti iznad dalekog i prekrasnog svijet

Prolaziti kraj rijeka i mora

Penjat ću se u nebo i lebdjeti

Oblak će mi biti sestra, a vjetar brat.


Pjesmu je napisao Avramek Kopelowicz za vrijeme boravka u getu

(ubijen u Auschwitzu u dobi od 14 godina)

 

 

ŠTO JE HOLOKAUST

(iz knjige Holokaust u Zagrebu , Ivo Goldstein - Slavko Goldstein, , Zagrebu 2001, 3-23.)

 

 

Holokaust je grčka riječ koja znači "potpuno spaljen". U antici je, kod Grka i Rimljana, označavala žrtvu paljenicu bogovima ili dušama pokojnika. U suvremeno doba obilježava razdoblje od 12 godina (od 1933. do 1945) nacističkog progona Židova. Karakterizira ga neprekidna eskalacija sve brutalnijih mjera nacističkih vlasti i njihovih pomagača i sve veći teritorij na kojem se te mjere primjenjuju. Vrhunac je bilo "konačno rješenje" (Endlösung), što je u nacističkoj terminologiji bio eufemizam za masovno ubijanje i uništenje čitavog evropskog židovstva. U izraelskoj i židovskoj međunarodnoj javnosti od osamdesetih godina 20. stoljeća za ova događanja sve se više ustaljuje termin "Šoa", rijetka prastara riječ koja u apokaliptičkim vizijama starozavjetnih knjiga izražava totalno zlo među narodima, pustošenje kakvoga još nije bilo, a može se dogoditi samo jednom i nikada više.

.........

Holokaust je temeljito promijenio raspored Židova u svijetu. Najveća zajednica, ona u Poljskoj, praktički je nestala. Sovjetsko židovstvo ostalo je iza "željezne zavjese", izolirano od drugih zajednica. Središta židovskog života pomiču se iz Evrope prema SAD-u i drugim prekomorskim zemljama, te, sve više, prema Izraelu. Holokaust je ostavio trajne rane, ali je posredno djelovao na neke nove sociopsihološke pojave u židovskom narodu. U Izraelu je izrastao novi tip židovstva kakvog od biblijskih vremena nije bilo: rezolutan, tvrd, bez kompleksa inferiornosti i bez ikakvih tragova dvojne pripadnosti. Naprotiv, u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i u nekim drugim razvijenim zemljama židovske su zajednice razvile dvojnu pripadnost kao samosvijest i vrijednost. Više nego bilo kad i bilo gdje uspješno su integrirane u ekonomski, kulturni i politički život svojih novih zemalja. Istovremeno, izdašno njeguju i razvijaju svoj židovski identitet.


Osnovna škola Darda